MaxBet Sport

Ovo je pojednostavljena verzija strane. Idi na originalni članak.

Zašto vozači Formule 1 gube nekoliko kilograma tokom jedne trke?

Photo by Marcel van Dorst / EYE4IMAGES/DeFodi Images via Guliver

Kada vozač Formule 1 posle trke izađe iz bolida potpuno mokar, iscrpljen i nekoliko kilograma lakši nego pre starta, to nije nikakvo preterivanje. Zvanični sajt Formule 1 navodi da vozači tokom trke mogu da izgube od dva do četiri kilograma tečnosti, potroše oko 1.500 kalorija, a u ekstremnim uslovima izgube i do pet odsto telesne mase.

Naravno, ne radi se o tome da su za dva sata „smršali“ četiri kilograma. Ogromna većina tog pada na vagi dolazi od gubitka vode kroz znojenje, a uslovi u kojima se trkaju verovatno su mnogo brutalniji nego što izgledaju dok ih gledamo sa kauča.ž

Može li Lando Noris da napravi najveći povratak sezone?

Kokpit može da postane prava sauna

Vozač je vezan za sedište, okružen komponentama bolida koje proizvode ogromnu količinu toplote, sa kacigom na glavi i u obaveznoj vatrootpornoj opremi.

Na najtežim trkama situacija postaje ekstremna. U Singapuru temperatura u kokpitu može da pređe 60 stepeni Celzijusa, dok vlažnost vazduha može da dostigne oko 90 odsto. Trka pritom često traje blizu dva sata.

Drugim rečima, pokušajte da zamislite intenzivan trening u sauni – samo što istovremeno morate da kontrolišete jedan od najbržih automobila na svetu i da najmanja greška može da vas izbaci iz trke.

Upravo zato organizam pokušava da se rashladi pojačanim znojenjem, a kilogrami počinju brzo da nestaju.

Može li Ferari da preokrene sezonu i zaustavi Antonelija?

Srce radi kao tokom ozbiljnog kardio treninga

Jedna od najvećih zabluda o Formuli 1 jeste da vozači „samo sede“.

Tokom trke njihov puls može duže vreme da bude iznad 170 otkucaja u minuti, zbog čega kardio trening predstavlja ogroman deo fizičke pripreme F1 vozača.

Istovremeno moraju da podnose velika ubrzanja i sile pri kočenju i prolasku kroz krivine, da drže glavu i kacigu stabilnim, upravljaju bolidom i ostanu maksimalno precizni.

Sve to dok temperatura tela raste.

Telo zato troši energiju i pokušava da se rashladi, a kombinacija fizičkog napora i ekstremne toplote dovodi do ogromnog gubitka tečnosti.

Top 5 najvećih iznenađenja prve polovine F1 sezone

Četiri kilograma manje – za jednu trku

Koliko situacija može da bude ekstremna najbolje pokazuje primer Džordža Rasela.

Formula 1 navodi da je Rasel tokom Velike nagrade Singapura 2024. izgubio oko četiri kilograma telesne mase.

Vozači zbog toga ne počinju da razmišljaju o hidrataciji tek kada sednu u bolid. Pred posebno vruće trke koriste strategiju pojačanog unosa vode i elektrolita, uz kontrolisan unos soli kako bi organizam što bolje zadržao tečnost.

U bolidu postoji i sistem za piće, ali je njegova zapremina ograničena. U ekstremnim uslovima, poput Singapura, oko 1,5 litara tečnosti nije dovoljno da nadoknadi sve ono što telo izgubi tokom trke.

Zato brojka na vagi posle cilja može da izgleda neverovatno.

Kako je Aleksandra Lekler postala centralna figura Formule 1?

Zašto je dehidratacija toliko opasna za vozača?

Problem nije samo osećaj žeđi.

Formula 1 je sport u kojem se odluke donose pri ogromnim brzinama, a koncentracija mora da ostane gotovo savršena od prvog do poslednjeg kruga. Zbog toga timovi ozbiljno prate hidrataciju, ishranu i sposobnost vozača da podnese toplotni stres.

Upravo su ekstremni uslovi tokom Velike nagrade Katara 2023. dodatno pokrenuli pitanje bezbednosti vozača na velikim vrućinama. FIA je potom uvela mogućnost proglašavanja „heat hazard“ uslova kada se očekuje toplotni indeks iznad 31 stepena, a tada bolidi moraju da imaju poseban sistem za hlađenje vozača.

Sistem preko specijalnog vatrootpornog prsluka sa cevima može da doprema rashlađenu tečnost oko tela vozača i tako pomogne da se temperatura organizma duže drži pod kontrolom.

Umetnost čuvanja guma: Skrivena tajna pobeda u Formuli 1

Zato F1 vozači treniraju kao vrhunski sportisti

Četiri izgubljena kilograma posle trke možda zvuče spektakularno, ali zapravo predstavljaju dobar pokazatelj koliko je Formula 1 fizički zahtevan sport.

Vozači treniraju kardio, vrat i trup, vežbaju pod toplotnim stresom i precizno planiraju ishranu i hidrataciju upravo zato što tokom trke moraju da izdrže kombinaciju koju malo koji sport nudi – ogromnu temperaturu, visok puls, velike sile i maksimalnu koncentraciju pri brzinama većim od 300 kilometara na sat.

Dakle, kada sledeći put vidite vozača kako nakon cilja jedva izlazi iz bolida i odmah poseže za flašom vode, postoji veoma dobar razlog.

On je upravo završio nešto što je, iz perspektive njegovog organizma, mnogo bliže ekstremnom treningu u sauni nego običnoj vožnji automobila.