Budimo u kontaktu

Sportski dvogled

Kako je nastalo Svetsko prvenstvo ?

Vladimir Stankovic

Objavljeno

,

Katar će od nedelje da bude domaćin najboljim fudbalerima sveta (Foto: Beta/AP)

U nedelju još jedno prvenstvo sveta u fudbalu. Naši “orlovi” oštre kandže, odnosno krampone za mečeva sa Brazilom, Kamerunom i Švajcarskom. Neću o tome, osim napomene da imamo pravo na umereni optimizam a zašta će to biti dovoljno znaćemo brzo.


U nedelju od 17 igraju Katar – Ekvador, a u kladionici MaxBet je kvota na pobedu Ekvadora 2.50.


Početak Mundijala prilika je da se podsetimo kako je uopšte nastalo Svetsko fudbalsko prvenstvo.
Prvi međunarodni turnir bio je na Olimpijskim igrama u Parizu 1900. Fudbal je bio egzibicioni sport sa samo tri učesnika i nisu igrale reprezentacije. Prvi meč odigran je 20. septembra 1900, Apton Park iz Velike Britanije pobedio je sa 4:0 “Francuski klub”. Izvesni Nikolas dao je dva gola dok su po jedan postigli Tarner i Zealej. U drugom meču “Francuski klub” je sa 6:2 pobedio selekciju Univerziteta iz Brisela, pa je poredak bio Apton Park, Francuski klub je bio drugi, a belgijska studentska selekcija treća.

BRITANCI BOLJI OD DANACA

Tri učesnika bila su i na Igrama u Sent Luisu 1904. gde je fudbal takođe bio demonstracioni sport. Igrali su FC Galt iz Kanade i koledž timovi “Hrišćanska braća” iz Sent Luisa i “Sent Roz” iz istog grada. Prvi zvanični olimpijski turnir igran je 1908. u Londonu, bilo je šest učesnika, a Velika Britanija je u finalu 24. oktobra pred 8.000 gledalaca pobedila Dansku sa 2:0.

Drugi međunarodni fudbalski turnir rođen je na tlu Južne Amerike. Tamo se od 1916. igra kontinentalno prvenstvo poznato kao Kopa Amerika. Argentina je te 1916. bila prvi šampion, a titulu je osvajala devet puta. Urugvaj i Čile imaju po sedam titula a Brazil i Peru po šest.

Dolazimo do Mundijala. Zasluge pripadaju Francuzu Žili Rimeu, predsedniku FIFA, koji je zamislio i realizovao ideju o svetskom prvenstvu. Formalna odluka doneta je na Kongresu FIFA u Barseloni 17. i 18. maja 1929. Jedini kandidat za organizaciju bio je Urugvaj koji je slavio 100 godina nezavisnosti, a bio je i dvostruki olimpijski šampion.

Ideja nije odmah naišla na razumevanje, posebno u fudbalski vodećim zemljama Evrope koje nisu htele da prekidaju nacionalna prvenstva zarad novog takmičenja. FIFA je slala emisare koji su ubeđivali nacionalne federacije da Mundijal ima veliku budućnost, ali sve je išlo teško. U Beograd je u februaru 1930. došao Mađar Mor Fišer, potpredsednik FIFA, kome je domaćin bio Dr Mihailo Andrejević, u to vreme prvi operativac našeg saveza iako je predsednik bio Janko Šafarik.

Fišer je u Beogradu dobio načelno obećanje da će “Jugoslavija ići u Montevideo”. Uslovi su bili dobri: prva klasa vozom, druga klasa na brodu i dnevnica od pola dolara po čoveku za najviše 20 ljudi.

Ondašnji Nogometni savez Jugoslavije doneo je 26. maja 1930. odluku da se ide u Montevideo. Uz Dr Andrejevića veliki zagovornik učešća bio je i savezni kapiten Boško Simonović. Na sastanku 3. juna određen je konačan spisak putnika. Do 7. juna učešće je trebalo da potvrde: Mihelčić (Građanski Zagreb), Premrl i Šimšir (Konkordija Zagreb),Hitrec i Babić (HAŠK), Jakšić, Ivković, Hrnjaček (Soko Beograd),Spasojević i Đokić (Jugoslavija), Arsenijevič i Moša Marjanović (BSK), Beleslin (SAND Subotica), Dešković i Bonačić (Hajduk Split),Stefanović i bek (Set, Francuska).

LJUTNJA ZAGREPČANA

Bilo je sedam igrača iz Beograda, pet iz Zagreba, po dva iz Splita i Seta, jedan iz Subotice. Polazak iz Beograda bio je zakazan za 17. jun, a nastavak puta bio je brodom iz Marselja od 20.juna.

Iz Zagreba su uskoro otkazali svi igrači. Opravdanja su bila providna: nemogućnost odsustva sa posla ili iz škole. Glavni razlog bila je ljutnja zagrebačkih fudbalskih radnika zbog seobe sedišta Nogometnog saveza iz Zagreba (gde je 1919. osnovan) u Beograd što je odlučeno na Skupštini u Zagrebu u martu 1930.

U Beogradu su se našli u čudu, Zagreb je bio jak fudbalski centar sa nizom kvalitetnih igrača. Odluku je olakšao turnir u Beogradu na kome je SK Jugoslavija pobedila Ujpešt sa 3:2, a BSK je istog rivala potukao sa 5:3.

Savezni kapiten Boško Simonović rekao je:

Idemo u Montevideo sa igračima iz beogradskih klubova. Imamo dobar tim.

Iz Evrope su, uz našu, otišle još selekcije Belgije, Francuske i Rumunije.

Tog 17. juna 1930. sa beogradske železničke stanice, ispraćeni od velikog broja navijača, na put u istoriju krenuli su golmani Milovan Jakšić (Soko) i Milan Stojanović (BSK), odbrambeni igrači Milutin Ivković (BSK), Dragan Mihajlović (BSK), Dragomir Tošić (BSK), Ljubiša Stefanović (Set), vezni igrači Milorad Arsenijević (BSK), Momčilo Đokić (BSK), Teofilo Spasojević (SK Jugoslavija) i napadači Aleksandar Tirnanić (BSK), Blagoje Marjanović (BSK), Ivan Bek (Set), Branislav Sekulić (CF Pariz), Branislav Hrnjaček (BSK), Dragutin Najdanović (BSK) i Božidar Marković (Vojvodina).

Selektor je bio Boško Simonović, u vođstvu Dr Mihailo Andrejević, koji je ujedno bio i lekar, i Kosta Hadži iz Novog Sada. Sve to detaljno sam obradio u knjizi “Montevideo, Bog te video” po kojoj su snimljeni tv-serija i dva filma.

LORAN STRELAC PRVOG GOLA

Prvu utakmicu na prvom šampionatu sveta 13. jula 1930. odigrale su selekcije Francuske i Meksika. Bilo je 4:1 za “trikolore”. Prvi gol u istoriji mundijala dao je u 19. minutu Francuz Lisijen Loran.

Jugoslavija je debitovala 14. juna protiv Brazila koji nam je prvi rival za koji dan u Kataru. U Montevideu je bilo 2:1 za naš tim, pa neka se ponovi. Golove su dali Tirnanić u 21. i Bek u 30.minutu, Brazilci su smanjili pogotkom Preginja u 62. Junak meča bio je naš golman Milovan Jakšić koji je tog dana dobio nadimak – El gran Milovan.

Jugoslavija je u drugom meču porazila Boliviju sa 4:0 (Bek 2, Marjanović, Vujadinović), a onda je u polufinalu bila na putu da napravi senzaciju. Protiv domaćina Urugvaja povela je golom Vujadinovića, potom je kod vođstva domaćina od 2:1 poništen regularni gol Beka za 2:2. Brazilski sudija Rego besramno je pomagao domaćem timu koji je na kraju pobedio sa nezasluženo visokim rezultatom 6:1.

Ostala je legenda o našem prvom učešću, o plasmanu u polufinale što je ponovljeno 1962. u Čileu. Nadam se da neću biti neskroman ako ponovim zadovoljstvo što sam knjigom, tv-serijom i filmom sačuvao sećanje na podvig naših igrača 1930.

PROČITAJTE JOŠ:

OPORAVAK PRI KRAJU Mitrović otkrio kada se vraća treninzima (VIDEO)

DA LI SU SE UPLAŠILI? Evo kako su brazilski mediji propratili pobedu “orlova”: Brazilci, obratite pažnju!

Kliknite da ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija MaxbetSport.rs ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije MaxbetSport.rs.