Trka za sirom u Engleskoj: Da li je ovo najluđi sport na svetu?

Trka za sirom u Engleskoj: Da li je ovo najluđi sport na svetu?
Anthony Upton / AP Photo via Guliver

Na prvi pogled deluje kao scena iz crtanog filma: desetine ljudi juri niz strmu livadu pokušavajući da uhvate veliki kolut sira koji nezaustavljivo ubrzava. Međutim, kotrljanje sira na Kuperovom brdu nije fikcija, već stvarna i višedecenijska tradicija koja se svake godine održava u blizini sela Gloucester.

Ovaj događaj danas važi za jedan od najneobičnijih „sportova“ na svetu — spoj lokalnog folklora, adrenalina i britanskog smisla za apsurd.

Kako je nastala ova neobična tradicija?

Tačno poreklo trke nije do kraja dokumentovano, ali se veruje da datira još iz 19. veka, a moguće i ranije. Postoje teorije da je događaj nastao kao paganski ritual kojim se obeležavao dolazak proleća i obnavljanje plodnosti zemlje.

Vremenom je ritual izgubio simboličko značenje i prerastao u lokalnu zabavu, da bi danas postao međunarodno poznat događaj koji privlači učesnike i publiku iz celog sveta.

Tri, četiri, polako! Ovde se održavaju najsporije trke na svetu

Pravila koja zvuče jednostavno — ali nisu

Suština trke je krajnje jednostavna: sa vrha brda pušta se kolut tradicionalnog engleskog sira (najčešće Double Gloucester), takmičari kreću za njim niz strmu padinu, a pobednik je prvi koji stigne do podnožja brda.

Međutim, postoji jedan ključni problem — sir gotovo nikada nije moguće uhvatiti.

Kolut može da dostigne brzinu i do 100 kilometara na čas dok se kotrlja niz padinu, što ga čini praktično nedostižnim. U praksi, pobednik nije onaj koji uhvati sir, već onaj koji prvi pređe ciljnu liniju.

Brdo koje ne oprašta greške

Kuperovo brdo nije obična livada. Reč je o izuzetno strmom terenu sa nagibom koji na pojedinim mestima prelazi 45 stepeni.

Zbog toga većina učesnika ne uspeva da trči u klasičnom smislu — umesto toga, spotiču se, padaju i na kraju se kotrljaju nizbrdo, često nekontrolisano.

Upravo taj haotični prizor, u kojem ljudi gube ravnotežu i pretvaraju se u „žive lopte“, čini događaj vizuelno upečatljivim i globalno viralnim.

Povrede kao deo tradicije

Iako organizatori i lokalne vlasti redovno upozoravaju na opasnost, povrede su gotovo neizbežan deo ovog događaja. Uobičajene su ogrebotine, uganuća, pa čak i ozbiljniji prelomi.

Zbog rizika, zvanične organizacije su u više navrata pokušavale da ograniče ili formalno ukinu trku. Ipak, lokalna zajednica je nastavila da je organizuje, često i bez zvanične dozvole.

To dodatno govori o snazi tradicije — uprkos opasnosti, interesovanje učesnika ne jenjava.

Zašto ljudi i dalje učestvuju?

U eri profesionalnog sporta, preciznih pravila i stroge regulative, trka za sirom na Kuperovom brdu deluje kao potpuna suprotnost. Nema ozbiljne nagrade, nema prestiža u klasičnom smislu — pobednik dobija upravo onaj kolut sira koji je jurio.

Pa ipak, svake godine stotine ljudi odlučuje da se upusti u ovu avanturu.

Razlog leži u kombinaciji adrenalina, tradicije i jedinstvenog iskustva koje ne može da se uporedi ni sa jednim drugim sportom. Ovo nije takmičenje u brzini ili snazi, već u spremnosti da se prihvati haos.

Povezane vesti

Zašto teniseri ne treniraju kao bodibilderi? Tajna je u jednom tipu snage

Kad pogledate vrhunske tenisere poput Novaka Đokovića, Karlosa Alkaraza ili Janika Sinera, lako je primetiti da su izuzetno fizički spremni. Ipak, za razliku od bodibildera ili klasičnih rekreativaca u teretani, njihov cilj nije da izgrade što veću mišićnu masu. U modernom tenisu mnogo su važniji funkcionalna snaga, eksplozivnost, stabilnost i sposobnost da telo izdrži višesatne...

Kako je kačket Niksa postao „it“ komad sezone

Posle prve NBA titule u više od pola veka, Njujork nije samo slavio košarkaše Niksa – obukao se u njihove boje. Plavi kačket sa narandžastim detaljima prerastao je granice sportskog suvenira i postao simbol pobede, pripadnosti gradu i novog talasa košarkaške mode. Nekada je kačket sa klupskim grbom bio jednostavan način da navijač pokaže za...

Kako su društvene mreže promenile cenu mladog sportiste?

Nekada su mladog sportistu procenjivali treneri, skauti i sportski direktori. Danas njegovu vrednost oblikuju i broj pratilaca, viralni snimci, prepoznatljivost na internetu i sposobnost da privuče publiku pre prve ozbiljne seniorske sezone. Put do sportske zvezde nekada je imao jasan redosled: talenat, debi, rezultati, veliki ugovor, pa tek onda popularnost. Društvene mreže taj proces nisu...

Oskar ili titula Totenhema? Holandov odgovor postao hit na mrežama

Tom Holand može da glumi jednog od najpoznatijih superheroja na svetu, ali kada je reč o Totenhemu, nema ni maske ni scenarija. Holivudska zvezda još jednom je pokazala koliko je vezana za klub iz severnog Londona, izjavivši da bi titulu „pevaca“ u Premijer ligi izabrala pre najvećeg ličnog priznanja u filmskoj industriji. Holand je tokom...

1 komentar

  1. To nije nikakav sport, to je debilizam isto kao i ono trcanje ispred bikova u Spaniji. Slobodan izbor da debilizmom slomis kicmu ili vrat, ruku, nogu ili da razbijes glavu isto koliko je i debilizam da te bik natakne na rogove, a zarad cega? Poenta?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija MaxbetSport.rs ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije MaxbetSport.rs.